Statut stranke ABH



Temeljem članka 10. Zakona o političkim strankama (NN 76/93, 111/96, 164/98, 36/01), Sabor Akcije za bolju Hrvatsku, održan dana 23. ožujka 2013. godine, donio je:

S T A T U T

Akcije za bolju Hrvatsku



OPĆE ODREDBE



Članak 1.


Ovim se Statutom uređuju ciljevi i način djelovanja političke stranke – Akcija za bolju Hrvatsku (skraćeno: ABH), njezin naziv, sjedište, pravni status i područje djelovanja; znak, pečat, zastava, predstavljanje i zastupanje, članstvo; oblici organiziranja, ustrojstvo (upravna tijela, način njihovog izbora i opoziva, trajanje mandata, te način rada i odlučivanja); sredstva za rad i poslovanje, njezina imovina, prestanak rada, postupak s imovinom u slučaju prestanka rada stranke, te ostala pitanja značajna za rad i djelovanje ABH.

CILJEVI I NAČIN DJELOVANJA



Članak 2.


Akcija za bolju Hrvatsku (dalje ABH) je hrvatska politička stranka demokratskih načela utemeljenih na civilizacijskom nasljeđu kršćanskih vrednota, usmjerena na djelovanje u zaštiti i očuvanju hrvatskih nacionalnih interesa i temeljnih ustavnih vrednota, u prvom redu u zaštiti suverenosti Republike Hrvatske i samoopstojnosti hrvatskog naroda, nacionalnog identiteta, kulturnog naslijeđa, socijalnog mira, gospodarskog razvitka, jednakosti i pravde svih građana Republike Hrvatske.

NAZIV, SJEDIŠTE I PODRUČJE DJELOVANJA



Članak 3.


Puni naziv stranke je AKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU, a skraćeni je naziv stranke ABH. Sjedište stranke ABH je u Zagrebu. Adresu sjedišta utvrđuje Predsjedništvo. Promjenu sjedišta stranke utvrđuje Glavni odbor ABH. ABH djeluje na području čitave Republike Hrvatske, a po načelu uzajamnosti može djelovati i u drugim državama sukladno pravnim propisima dotične države. Naziv stranke mora biti istaknut na zgradi u kojoj je njezino sjedište, kao i na drugim objektima u kojima se na području Republike Hrvatske obavlja njezina politička djelatnost. ABH je pravna osoba i kao stranka registrirana je pri nadležnom ministarstvu Republike Hrvatske.

ZNAK, PEČAT I ZASTAVA ABH



Članak 4.


Znak stranke kao cjelina čini oblik štita povijesnog hrvatskog grba. Štit je obojen bojama hrvatske zastave – crvena, bijela i plava boja – koje se spajaju u laganom prijelazu iz jedne u drugu. U središtu štita nalazi se logo stranke sastavljen od grafički izrađenih slova “ABH” koja čine oblik jedrenjaka. U gornjem dijelu štita nalazi se natpis “AKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU” koji označava ime stranke, a ispisan je velikim tiskanim slovima bijele boje. Štit je obrubljen hrvatskim pleterom zlatne boje. Logo stranke sastoji se od grafički izrađenih slova ABH crne boje, postavljenih tako da s malim dodacima čine oblik jedrenjaka u koji puše vjetar s lijeve na desnu stranu. Pored navedenog, kao logo stranke, koristi se i skraćeni naziv stranke ABH stiliziranog fonta “Cooper Black”, s tim da su slova izvedena u boji hrvatske zastave. Slovo “A” crvene, “B” bijele, “H” plave boje. Pečat ABH je okruglog oblika, promjera 38 mm, a uz obod je upisan tekst: “AKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU” na gornjem vanjskom dijelu, te “REPUBLIKA HRVATSKA” na donjem vanjskom dijelu. U drugom redu, gledano od vanjskog ruba, u donjem dijelu nalazi se naziv “PREDSJEDNIK”, “URED PREDSJEDNIKA”, “RIZNIČAR” ili naziv županije u kojoj podružnica djeluje odnosno naziv “GRAD ZAGREB”. Kod pečata podružnica u drugom redu, gledano od vanjskog ruba u gornjem dijelu, nalazi se tekst “PODRUŽNICA ZA”. Kod pečata ogranka u trećem redu, gledano od vanjskog ruba, u gornjem dijelu nalazi se tekst “GRADSKI OGRANAK”, “OPĆINSKI OGRANAK”, “MJESNI OGRANAK”, “OGRANAK GRADSKE ČETVRTI” – ovisno o ustroju mjesta u kojem se ogranak nalazi, a u donjem dijelu istog reda nalazi se naziv mjesta u kojem ogranak djeluje. U sredini pečata nalazi se logo stranke. Otisak pečata je plave boje. Zastava stranke pravokutnog je oblika, ispunjena s 14 crvenih i 14 bijelih pravokutnika, naizmjenično postavljenim, s tim da je prvo polje u gornjem lijevom kutu crvene boje. U sredini zastave nalazi se znak stranke. U donjem dijelu zastave nalazi se natpis “AKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU” ispisan plavom bojom velikim tiskanim slovima. Svečana zastava stranke je zastava stranke obrubljena resama žute boje. Izgled članske iskaznice članova stranke utvrđuje Predsjedništvo ABH posebnim aktom.

PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE



Članak 5.


ABH predstavlja i zastupa predsjednik ABH. U odsutnosti predsjednika ABH, a po njegovoj ovlasti, ABH predstavlja i zastupa glavni tajnik ili jedan od dopredsjednika, a u njihovoj odsutnosti, osoba iz Predsjedništva koju odredi predsjednik ABH. U slučaju izvanredne spriječenosti, ostavke ili drugih okolnosti zbog kojih predsjednik nije u mogućnosti predstavljati i zastupati ABH, odnosno prenijeti ovlast, sukladno stavku 2., posebnom odlukom Glavnog odbora regulira se pitanje zastupanja i predstavljanja ABH.

ČLANSTVO ABH



Članak 6.


Članstvo u ABH može biti redovno i počasno. Redovnim članom ABH može postati svaka punoljetna osoba kojoj nije oduzeta poslovna sposobnost, koja je hrvatski državljanin ili pripadnik hrvatskog naroda u iseljeništvu, te prihvaća Program i Statut ABH.

Članak 7.


Nakon što je kandidat za prijam u članstvo stranke potpisao pristupnicu ili ju je poslao elektronski, o prijamu odlučuje Upravni odbor temeljnog ogranka ABH prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta kandidata. Na osnivačkoj skupštini ogranka ili podružnice sve se osobe koje su do tada pristupile u ABH, a stanuju na području tog ogranka ili podružnice, smatraju prihvaćenim i upisanim članom stranke, osim u slučaju drugačije odluke povjerenika. Upravni odbor temeljnog ogranka mora u roku od 15 dana odlučiti o prijamu novog člana, a ukoliko to ne učini u zadanom roku, o prijamu novog člana odlučuje Upravni odbor gradskog odnosno općinskog ogranka ili Upravni odbor županijske podružnice, i to na svojoj prvoj sljedećoj sjednici. Ako je kandidat za prijam u članstvo odbijen od strane temeljnog ogranka, kandidat ima pravo uložiti žalbu kod Upravnog odbora gradskog odnosno općinskog ogranka, a ako su oni temeljni ogranak, onda kod Upravnog odbora podružnice. Odluka prizivnog Upravnog odbora je konačna.

Članak 8.


Svaki član ABH mora pripadati temeljnom mjesnom, općinskom ili gradskom ogranku, odnosno ogranku gradske četvrti ABH, prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. O izuzetku odlučuje Upravni odbor podružnice ABH. Tamo gdje nema osnovanog temeljnog ogranka, a postoji član ili više njih Upravnog odbora podružnice, može se donijeti odluka da se on pridružuje kao punopravni član najbliže osnovanom temeljnom ogranku podružnice kojoj pripada po mjestu prebivališta ili boravišta. Za onog člana ili članove koji nemaju osnovan svoj mjesni ogranak, temeljnim ogrankom smatra se općinski i gradski ogranak, odnosno ogranak gradske četvrti, prema adresi stanovanja. Dvostruko članstvo, u više ogranaka istodobno, nije dopušteno. U pravilu, članom ABH postaje se potpisom pristupnice i upisom u Registar članova ABH.

Članak 9.


Članstvo u ABH prestaje smrću, istupanjem ili isključenjem iz ABH. U slučaju prestanka članstva, člana se briše iz Registra članova. O brisanju iz članstva osobu se obavještava na prikladan način. Zahtjev za istupanjem iz ABH podnosi se u pisanoj formi tajniku ili Upravnom odboru temeljnog ogranka ABH, odnosno glavnom tajniku. Zahtjev za istupanjem može se podnijeti i pismeno, elektronskom poštom, ukoliko je prepoznatljivost potpisanog člana nedvojbena. Vraćanje članske iskaznice smatra se zahtjevom za istupanjem iz ABH.

Članak 10.


Svaki član ABH ima pravo i dužnost u okvirima ovog Statuta podupirati ciljeve ABH, sudjelovati u oblikovanju stranačke političke volje, te birati i biti biran u tijela ABH pod jednakim uvjetima podmirenja obveza prema stranci. Obveza je člana ABH redovito dolaziti na sastanke organizacije, odnosno tijela kojih je član, pridržavati se Statuta, Programa rada ABH i Etičkog kodeksa ponašanja, te plaćati članarinu. Članovi stranke, osim plaćanjem članarine, rad ABH mogu pomagati i dobrovoljnim prilozima, donacijama u novcu koji se uplaćuje na središnji račun, te u robi ili uslugama, odnosno vlastitim angažmanom, a sukladno s važećim propisima.

Članak 11.


S članstvom u ABH nespojivo je: istodobno članstvo u drugoj političkoj stranci registriranoj u Republici Hrvatskoj, kandidatura, lobiranje ili prikupljanje potpisa u korist druge političke stranke ili nezavisne liste, osim kada to odobri predsjedništvo stranke, rad u udrugama, udruženjima, organizacijama i tijelima čiji su ciljevi i način djelovanja suprotni Statutu i Programu ABH, prestankom poslovne sposobnosti. Glavni tajnik ABH, na prijedlog predsjednika ili povjerenika podružnice odnosno ogranka, dužan je poduzeti mjere radi utvrđivanja nespojivosti s članstvom u ABH i o tome donijeti prijedlog. Nespojivost s članstvom u ABH razlog je za isključenjem iz članstva, o čemu odluku donosi predsjednik ABH, a na prijedlog glavnog tajnika. Konačnu odluku, po prigovoru člana na odluku predsjednika, donosi Sud časti ABH.

Članak 12.


O zahtjevu za ponovnim učlanjenjem isključenog ili izašlog člana stranke koji se upućuje nadležnom temeljnom ogranku, odlučuje Upravni odbor Podružnice.

Članak 13.


Počasnim članom ABH mogu postati punoljetni i poslovno sposobni državljani Republike Hrvatske, kao i stranci koji svojim djelovanjem posebno pridonose ostvarivanju ciljeva ABH-a, no ti članovi nemaju pravo glasa na sjednicama tijela ABH. Odluku o prijamu u počasno članstvo donosi Glavni odbor ABH na utvrđeni prijedlog Predsjedništva ABH i uz prethodni pristanak osobe koju se prima u počasno članstvo.

Članak 14.


Evidencija svih članstva vodi se u Registru članova pri Glavnom tajništvu ABH, a u Upravnim odborima podružnica i ogranka za njihove članove. Registar članova ABH vodi se u papirnatom i elektronskom obliku. O obliku i sadržaju Registra iz stavka 1. ovog članka, o načinu njegova vođenja, kao i o visini članarine, odlučuje Predsjedništvo ABH na prijedlog glavnog tajnika. UNUTARNJA ORGANIZACIJA I TEMELJNI RAD ABH

Članak 15.


Rad ABH je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim obavještavanjem članova ABH o stranačkim aktivnostima redovitim ažuriranjem web stranice, te putem sredstava javnog priopćavanja. Predstavnici sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednicama tijela ABH i izvještavati javnost o radu tih tijela. Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada, ABH može izdavati svoje glasilo u skladu s propisima o javnom informiranju. Odluku o izdavanju glasila donosi Glavni odbor ABH. ABH prema potrebi izdaje i periodične publikacije, biltene, plakate i druge materijale, sukladno propisima o izdavačkoj djelatnosti, o čemu odluku donosi Predsjedništvo ABH. Pravo izvještavanja javnosti u ime ABH imaju samo predstavnici koje za to ovlasti Predsjednik. Iz osobito opravdanih razloga, kada se raspravlja o unutarstranačkim pitanjima, tijela ABH mogu isključiti javnost sa svoje sjednice. Oduka o isključenju javnosti donosi se natpolovičnom većinom svih članova nazočnih na sjednici tijela ABH, na prijedlog predsjedavajućeg tog tijela.

Članak 16.


Članovi stranke se o radu ABH-a obavještavaju elektronskom poštom, stavljanjem obavijesti na web stranicu stranke, dostavom pisanih materijala, putem sjednica tijela ABH i na drugi prikladan način. Članovi Predsjedništva i Glavnog odbora ABH imaju pravo sudjelovati u radu svih sjednica svih tijela ogranaka i podružnica, bez prava odlučivanja. Sjednice tijela ABH u pravilu se sazivaju najkasnije tri (3) dana prije održavanja, elektronskom poštom ili na drugi prikladan način, a mogu se održati i putem telefona, skypea ili na neki drugi način koji omogućava izravnu i višesmjernu komunikaciju na daljinu. Nakon usvajanja dokumenata od strane nadležnih tijela ABH, a sukladno njihovoj odluci, dokumenti se objavljuju na web stranicama ABH i time se smatra da su dostavljeni svim tijelima, članovima i ustrojstvenim oblicima ABH. Prijedlozi dokumenata mogu se raspraviti i kroz javnu raspravu koja započinje danom objave prijedloga na web stranicama ABH, ali i dostavom na drugi način. U zapisnik sa sjednica upravnih tijela podružnica i ogranka unose se podaci o mjestu i vremenu održavanja, prisutnima, dnevnom redu i usvojenim odlukama i zaključcima, te se elektronskim putem dostavlja članovima tijela na koje se zapisnik odnosi, kao i višem stranačkom tijelu.

Članak 17.


ABH je ustrojen na teritorijalnom načelu, slijedeći teritorijalni ustroj Republike Hrvatske, a sastoji se od temeljnih mjesnih, općinskih i gradskih ogranaka, te ogranaka gradskih četvrti ABH, podružnica ABH, te ogranaka i podružnica ABH u inozemstvu. Upravna tijela ABH (dalje: tijela) su tijela koja pripadaju središnjim i područnim upravnim tijelima. Ustrojbeni oblici ABH nemaju svojstvo pravne osobe. Odluku o osnivanju podružnica ABH donosi Predsjedništvo ABH.

Članak 18.


Temeljni ustrojstveni oblik jest mjesni ogranak ABH. Ogranak se osniva za područje mjesta (mjesnog odbora), općine, odnosno grada, te u većim gradovima za područje gradske četvrti. Podružnica se osniva za područje svake Županije i Grada Zagreba. Ako nema uvjeta za ustrojavanje mjesnih ogranaka, ustrojava se jedinstveni općinski, gradski ili ogranak gradske četvrti kao temeljni ogranak ABH. Tada poslove iz djelokruga Upravnog odbora temeljnog ogranka obavlja Upravni odbor općinskog i gradskog, odnosno ogranka gradske četvrti ABH.

Članak 19.


Detaljniji rad i ustroj, te način osnivanja mjesnih, općinskih i gradskih ogranaka, ogranaka gradskih četvrti i podružnica ABH, te razrada pojedinih odredbi ovog statuta, propisuje se Statutom podružnica ABH i Poslovnikom o radu Skupština podružnica i ogranaka. Statut podružnica ABH i Poslovnik o radu Skupština podružnica i ogranaka donosi Glavni odbor ABH, a sve izmjene i dopune Statuta podružnice i Poslovnika donose se nakon provedene rasprave po podružnicama ABH. Statut podružnica ABH ne smije biti u suprotnosti sa Statutom ABH.
Članak 20.


Ukoliko neki član bilo kojeg tijela ABH podnese ostavku, prestane biti član ABH, učestalo ne obnaša svoju dužnost ili iz nekog drugog razloga nije u stanju obnašati dužnost, na prijedlog predsjednika tog tijela, isto to tijelo može na njegovo mjesto imenovati novog člana do 1/3 članova tog tijela, a mandat mu traje do redovnog izbora za to tijelo. Za područna tijela, žalba na takvu oduku podnosi se Sudu časti podružnice, a za središnja tijela Sudu časti ABH, odluka kojih je konačna.

Članak 21.


Odluke svih tijela ABH donose se natpolovičnom većinom članova tog tijela. Ukoliko se u zakazano vrijeme na zakazanom mjestu ne prikupi dovoljan broj članova toga tijela, nakon počeka od pola sata sjednica se nastavlja, a sve pravovaljane odluke donose se natpolovičnom većinom tada prisutnih članova, osim ako odluke pojedinog tijela ovim statutom nisu drugačije regulirane. Sva tijela ABH svoje odluke donose natpolovičnom većinom, a ukoliko je tijelo sastavljeno od parnog broja članova ili je na sjednici prisutan paran broj članova, donesena je ona odluka za koju je glasao predsjednik toga tijela. Za donošenje pojedinih odluka, ovim Statutom može se propisati drugačiji način odlučivanja.

Članak 22.


Stranački dužnosnik ABH je osoba koju je nadležno stranačko tijelo izabralo na određenu dužnost, i to: predsjednika ABH, glavnog tajnika ABH, dopredsjednike ABH, člana Predsjedništva, predsjednika i člana Nadzornog odbora ABH, predsjednika i člana Suda časti ABH, predsjednika i člana Vijeća odbora ili kluba, te predsjednika i člana područnih tijela. Dužnosniku ABH prestaje dužnost: ako je na istu dužnost izabrana druga osoba, ako je dužnost ugašena ili ako je, sukladno Statutu ABH, istekao redoviti mandat, ako podnese ostavku, ako mu je dužnost oduzeta u stegovnom postupku, ako je opozvan zbog važnih razloga (neregularan izbor i sl.), ako mu je prestalo članstvo u stranci.

SREDIŠNJA UPRAVNA TIJELA ABH



Članak 23.


Središnja upravna tijela ABH su:

Sabor, Glavni odbor, Predsjedništvo, Odbori i klubovi, Nadzorni odbor, Sud časti.

Središnja upravna tijela ABH djeluju i donose odluke koje na odgovarajući način trebaju provoditi sva područna tijela.

Članak 24.


Sabor ABH je najviše programsko, statutarno i izborno tijelo ABH, a čine ga:

zastupnici izabrani na skupštinama temeljnih ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu, čiji je broj razmjeran broju njihovih članova, i to u ograncima:

do 15 članova – biraju jednog (1) zastupnika,

od 15 do 30 članova – biraju dva (2) zastupnika,

od 30 do 50 članova – biraju tri (3) zastupnika,

od 50 do 100 članova – biraju pet (5) zastupnika,

s više od 100 članova – biraju sedam (7) zastupnika, a koji čine najmanje 51% zastupnika na Saboru ABH, ukoliko za to, s obzirom na broj članova, postoje uvjeti,

članovi Glavnog odbora ABH,

predsjednik i članovi Suda časti i Nadzornog odbora ABH,

predsjednici svih ogranaka,

saborski zastupnici iz redova ABH.

Osobama koje su po funkciji zastupnici na Saboru ABH, tijela iz kojih dolaze mogu odrediti zamjenu ukoliko je poznato da iz objektivnih razloga neće moći prisustvovati zakazanom Saboru.

Članak 25.


Predsjedništvo, putem glavnog tajništva, prikuplja popise zastupnika i prijedloge podružnica kandidata za dužnosnike, analizira ih i daje svoj prijedlog Glavnom odboru. Glavno tajništvo za Sabor ABH provjerava mandate zastupnika, kandidata i prisustvo sudionika, te izdaje akreditacije. Ukoliko se utvrdi da izbor zastupnika ili prijedlog kandidata nije valjan odnosno sukladan statutu, to će se nastojati razriješiti s podružnicom odnosno ogrankom prije održavanja Sabora. Konačni broj zastupnika koji imaju pravo prisustva na Saboru ABH utvrđuje Glavni odbor. Odluku o utvrđivanju konačnih kandidacijskih lista donosi Glavni odbor ABH.

Članak 26.


Način rada i donošenja odluka na Saboru uređuje se Poslovnikom Sabora ABH. Predsjednik stranke predsjeda sjednicom Sabora do izbora Radnog predsjedništva, u skladu s odredbama Poslovnika Sabora ABH. Na prijedlog Predsjedništva ABH, Sabor bira tri člana Radnog predsjedništva, te pet članova Izborno-verifikacijskog povjerenstva i donosi Poslovnik o radu Sabora ABH. Iz redova Radnog predsjedništva predsjednik istog predlaže zapisničara, a iz redova Izborno-verifikacijskog povjerenstva predsjednik istog predlaže dva ovjerovitelja zapisnika. Glavni odbor ABH na Saboru ABH ima funkciju kandidacijskog povjerenstva i predlagatelja promjena i dopuna statuta, poslovnika ili pojedinih odluka.

Članak 27.


Sabor ABH radi na redovnim, izvanrednim i izbornim zasjedanjima. Poslovnik Sabora ABH utvrđuje Glavni odbor ABH na prijedlog Predsjedništva. Redovni izvještajni Sabor ABH održava se svake dvije godine, a saziva ga Predsjedništvo ABH određivanjem točnog datuma. Redovni izborni Sabor ABH održava se svake četiri godine i na njemu se biraju središnja tijela i dužnosnici ABH čiji mandat traje četiri godine, a saziva ga Predsjedništvo ABH određivanjem točnog datuma.

Članak 28.


Redovni Sabor ABH mora se sazvati najkasnije 30 dana prije njegova održavanja i to s okvirnim prijedlogom dnevnog reda. Prijedloge i zahtjeve za nadopunom dnevnog reda podružnice, stručni odbori, klubovi, odnosno tijela ABH koja djeluju na nacionalnoj razini, dostavljaju Predsjedništvu 20 dana prije planiranog održavanja Sabora ABH. Predsjedništvo ABH o prijedlozima i zahtjevima daje mišljenje najkasnije 5 dana prije održavanja Sabora, nakon čega Predsjedništvo utvrđeni dnevni red odmah dostavlja svim ustrojstvenim oblicima ABH i zastupnicima za predstojeći Sabor. Konačni dnevni red donosi se na Saboru stranke.

Članak 29.


Izvanredno zasjedanje Sabora saziva Predsjednik stranke samostalno ili na temelju odluke Predsjedništva ABH. Na zasjedanju izvanrednog Sabora mogu se razmatrati samo pitanja zbog kojih je izvanredni Sabor sazvan. Sazivatelj izvanrednog Sabora može predložiti Glavnom odboru i zastupnicima razmatranje i drugih pitanja, što Sabor mora potvrditi izglasavanjem tako predloženog dnevnog reda. Izvanredni Sabor ABH dužan je sazvati Glavni odbor ABH: na temelju odluke tri četvrtine članova Glavnog odbora ABH, na temelju jednoglasnih odluka Nadzornog odbora i Suda časti ABH, na zahtjev najmanje tri četvrtine svih Upravnih odbora podružnica ABH. Izvanredni sabor ABH mora se sazvati najmanje 20 dana prije njegova održavanja, s predloženim dnevnim redom. Na rad izvanrednog Sabora ABH primjenjuju se odredbe ovog Statuta koje reguliraju redovno zasjedanje Sabora ABH. U slučaju sazivanja izvanrednog Sabora ABH pozivaju se, kao punopravni zastupnici, zastupnici sa zadnjeg redovnog Sabora ABH. Ukoliko iz objektivnih razloga ti zastupnici nisu u mogućnosti prisustvovati, biraju se drugi zastupnici, sukladno proceduri izbora zastupnika.

Članak 30.


Ovlasti Sabora ABH su:

donošenje Programa ABH, te njegovih izmjena i dopuna, donošenje Statuta ABH, te njegovih izmjena i dopuna, donošenje Poslovnika o radu Sabora ABH, te njegovih izmjena i dopuna, rasprava i prihvaćanje izvješća o radu Predsjedništva i Glavnog odbora ABH, Nadzornog odbora ABH, Suda časti ABH, Saborskog kluba zastupnika ABH, te financijskog izvješća ABH za razdoblje djelovanja stranke od zadnjeg podnošenja izvješća, donošenje zaključaka, deklaracija ili rezolucija o svim bitnim pitanjima koja se tiču rada ABH, društvenih, političkih, socijalnih i gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj, biranje i razrješavanje predsjednika ABH, glavnog tajnika ABH, dopredsjednika ABH, članova Glavnog odbora ABH, Nadzornog odbora ABH i Suda časti ABH, prijevremeni reizbor bilo kojeg ili svih članova tijela ABH, promjena imena stranke, sva druga pitanja koja se tiču temeljnog djelovanja i rada ABH.

Sabor ABH može donositi pravovaljane odluke ako je na sjednici nazočno više od polovice zastupnika s pravom glasa. Odluke se donose natpolovičnom većinom glasova nazočnih zastupnika s pravom glasa.

Članak 31.


Glavni odbor ABH je najviše izvršno i upravno tijelo ABH između dva zasjedanja Sabora ABH, koje koordinira rad stranke i samostalno odlučuje u okviru utvrđene politike, Programa i Statuta ABH, a poglavito: provodi i odgovara za provedbu odluka Sabora ABH, na prijedlog Predsjedništva ABH, Glavni odbor ABH raspravlja i donosi strateške i provedbene odluke o gospodarskim i socijalnim pitanjima, o zaštiti nacionalnih interesa, te o svim drugim političkim pitanjima u skladu s Programom i Statutom ABH, za Sabor ABH, na prijedlog Predsjedništva, utvrđuje prijedlog Statuta, Programa, Poslovnik o radu Sabora ABH, te prijedlog o njihovim izmjenama i dopunama, na prijedlog Predsjedništva ABH određuje predizbornu i izbornu strategiju ABH, na prijedlog Predsjedništva usvaja Godišnji program rada i financijski plan ABH, te utvrđuje Financijsko izvješće, donosi smjernice o ulasku u predizborne i postizborne koalicije s drugim strankama i nezavisnim listama na državnoj i lokalnoj razini. Glavni odbor ABH bira i opoziva četiri (4) člana Predsjedništva ABH na prijedlog predsjednika stranke.

Članak 32.


Glavni odbor ABH čine: Predsjedništvo, predsjednici podružnica, imenovani povjerenik za osnivanje podružnice, predsjednici Odbora i Klubova, imenovani povjerenik za osnivanje odbora ili kluba, te 20 članova Glavnog odbora ABH, izabranih na Saboru ABH. Mandat članova Glavnog odbora ABH traje 4 godine ili do opoziva, a koje je u nadležnosti Sabora ABH. Prva sjednica Glavnog odbora ABH nakon izbora je konstituirajuća sjednica, a mora se provesti u roku od 30 dana nakon izbora na Saboru ABH. Glavni odbor ABH radi u sjednicama prema Poslovniku koji sam donosi. Sjednice Glavnog odbora ABH održavaju se prema potrebi, a najmanje jedanput u četiri mjeseca. Sjednice Glavnog odbora ABH saziva i vodi Predsjednik ABH. Predsjednik ABH je ujedno i predsjednik Glavnog odbora ABH. Glavni odbor ABH može u svakom trenutku zatražiti uvid u rad i odluke ogranaka i podružnica stranke, stručnih Odbora i Klubova, osim Nadzornog odbora i Suda časti, te tražiti razjašnjenja i zahtijevati na uvid sve njihove dokumente. Glavni odbor ABH u punom sastavu, delegirana grupa ili pojedini njegov član, ima pravo sudjelovati na svim susretima stranačkih tijela, radnih grupa, odbora i klubova. Glavni odbor ABH može poništiti svaku odluku ustrojbenih oblika ABH koja je protivna odlukama Glavnog odbora ABH, Programu rada ABH i odlukama Sabora ABH. Glavni odbor može Sudu časti predložiti poništenje odluka o izboru ili imenovanju svih tijela ABH, osim onih u nadležnosti Sabora ABH, na što zainteresirani imaju pravo uložiti žalbu Saboru ABH. Sjednica Glavnoga odbora ABH može se održati ako je nazočna većina članova Glavnoga odbora, a pravovaljane odluke Glavni odbor donosi natpolovičnom većinom nazočnih.

Članak 33.


Nakon održanih parlamentarnih izbora za državna tijela i tijela lokalne vlasti i regionalne samouprave, Glavni odbor ABH: obavlja detaljnu raščlambu o postignutom izbornom uspjehu ABH, donosi zaključak o postignutim rezultatima i smjernice radi poboljšanja rada ABH, naknadno provjerava i raspravlja o provedbi zadanih smjernica. Glavni odbor donosi, priprema i obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom, a o svome radu podnosi izvješće Saboru ABH.

Članak 34.


Predsjedništvo ABH čine: Predsjednik ABH, glavni tajnik ABH, tri (3) dopredsjednika ABH i četiri (4) člana koje predloži predsjednik ABH iz članstva ABH, a izabere Glavni odbor ABH. Predsjednik ABH bilo koju sjednicu predsjedništva može proširiti, pozivajući predsjednike ili povjerenike podružnica, odbora ili klubova, radi razmatranja pojedinih pitanja iz njihovog djelokruga rada. Predsjedništvo ABH je središnje upravno i izvršno tijelo stranke koje provodi odluke i zaključke Glavnog odbora i Sabora ABH temeljem Programa i Statuta ABH, te rješava tekuće političke i organizacijske poslove stranke. Predsjedništvo ABH predlaže Glavnom odboru ABH strategijske smjernice za rješavanje gospodarskih i socijalnih pitanja, kao i druge teme od nacionalnih interesa, u skladu s Programom i Statutom ABH, te u okviru prihvaćene strategije donosi provedbene odluke. Predsjedništvo ABH predlaže Glavnom odboru izbor i opoziv, te potvrdu izbora ili imenovanja članova tijela stranke ABH, prema odredbama ovog Statuta i Poslovnika o radu Sabora ABH. Predsjedništvo ABH predlaže Glavnome odboru ABH predizbornu i izbornu strategiju ABH, te po odluci Glavnog odbora operacionalizira njezino provođenje. Predsjedništvo ABH priprema promjene statuta, programa i poslovnika. Predsjedništvo ABH predlaže Godišnji program rada i financijski plan ABH, te završno Financijsko izvješće ABH. Predsjedništvo se sastaje prema potrebi, u pravilu najmanje jedanput u mjesec dana. Sastanke Predsjedništva saziva i vodi predsjednik ABH, te koordinira njegovim radom. U slučaju trajne spriječenosti ili duže odsutnosti predsjednika, a da predsjednik svoje ovlasti nije prenio, sjednicu Glavnog odbora može sazvati Predsjedništvo svojom većinskom odlukom. Sjednica Predsjedništva ABH može se održati ako je nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva ABH, a pravovaljane odluke Predsjedništvo ABH donosi natpolovičnom većinom nazočnih članova Predsjedništva ABH. Predsjedništvo ABH usvaja zaključke i donosi odluke koje nisu stavljene u nadležnost Glavnog odbora ABH ili kojeg drugog središnjeg tijela ABH.

Članak 35.


U slučaju da Upravni odbor podružnice ili ogranka, odnosno Vijeće odbora ili kluba, ne provodi Program stranke, odluke Predsjedništva ili Glavnog odbora, predsjednik ABH može Predsjedništvu predložiti raspuštanje podružnice ili ogranka i imenovati povjerenika sa zadaćom organiziranja i obnavljanja tijela podružnice ili ogranka, odnosno odbora ili kluba.

Članak 36.


Predsjednik ABH predstavlja i zastupa ABH i odgovara za njezin rad. Predsjednik se brine o provođenju odluka i zaključaka Sabora ABH, Glavnog odbora i Predsjedništva ABH. Predsjednik ABH smatra se najodgovornijim za promidžbu i ugled ABH. Predsjednik ABH donosi argumentiranu odluku o suspenziji predsjednika podružnice ili ogranka i o tome odmah izvještava Sud časti. Predsjednik ABH može na prijedlog bilo kojeg tijela ili na vlastiti poticaj pokrenuti stegovni postupak pred Sudom časti protiv člana stranke za kojeg postoji osnovana sumnja da politički djeluje suprotno Statutu, Programu stranke ili Etičkom kodeksu. Predsjednika ABH bira i opoziva Sabor ABH na vrijeme od četiri godine. Predsjednik ABH predsjeda sjednicama Predsjedništva ABH, te sjednicama Glavnog odbora ABH, sudjeluje u donošenju odluka i brine se za njihovu provedbu, te potpisuje akte koje donosi Predsjedništvo ABH, Glavni odbor ABH i Sabor ABH.

Članak 37.


Dopredsjednici ABH pomažu predsjedniku u radu stranke u cjelini, kao i u radu Predsjedništva, a posebno prilikom osnivanja ogranaka, podružnica i utvrđivanju prijedloga koji se upućuju izvan Predsjedništva ABH drugim tijelima stranke. Oni mogu biti zaduženi i za pojedine segmente ili politička pitanja ili koordiniranje rada više podružnica, sukladno raspodjeli poslova koje im povjeri predsjednik. Članovi Predsjedništva ABH su najodgovorniji za ustroj i promidžbu ABH na određenom području i koordiniranjem rada više podružnica, te obavljanje konkretnih zadaća koje im povjeri predsjednik.

Članak 38.


Glavni tajnik ABH rukovodi radom Glavnog tajništva ABH, te obavlja poslove organizacijske, administrativne, stručne, ali i političke naravi, sukladno odlukama Predsjedništva i Glavnog odbora ABH. Ustroj i zadaće Glavnog tajništva ABH, na prijedlog Glavnog tajnika ABH, uređuju se Odlukom koju donosi Glavni odbor ABH. Glavni je tajnik za svoj rad odgovoran Predsjedniku, Glavnom odboru i Saboru ABH. Glavni tajnik ABH zadužen je i za vođenje financija stanke, uz pomoć i neposredni nadzor nad radom rizničara stranke, te skrbi o izradi godišnjeg programa rada i financijskog plana prihoda i rashoda, izvještaja o ostvarenju plana i donošenju odgovarajućih odluka u svezi s ostvarenjem tog plana. Glavnog tajnika bira i opoziva Sabor ABH na prijedlog predsjednika ABH, vodeći računa o kandidaturama. Mandat glavnog tajnika ABH traje četiri godine, s time da može biti više puta izabran. Glavni tajnik između ostalog vodi i Registar svih članova ABH i brine se o sigurnosti pohranjenih osobnih podatka članova ABH, kao i o ispunjenju zakonskih obveza o zaštiti osobnih podataka.

Članak 39.


Rizničar ABH zadužen je za vođenje financija stranke, te skrbi o izradi godišnjeg plana prihoda i rashoda i donošenja odgovarajućih odluka u svezi s ostvarivanjem toga plana, sukladno naputcima glavnog tajnika i predsjednika ABH. Rizničar ABH je za svoj rad odgovoran Glavnom tajniku i predsjedniku ABH. Rizničara bira, na prijedlog Predsjednika stranke, Glavni odbor ABH. Mandat rizničara ABH traje četiri godine, s time da može biti više puta izabran.

Članak 40.


Stručni odbori ili interesni klubovi ABH mogu se organizirati zbog sudjelovanja odnosno praćenja pojedinih područja društvenog života, a posebice mladeži i dr. Stručni odbori ili interesni klubovi ABH mogu se utemeljiti temeljem prijedloga predsjednika i odluke Predsjedništva ABH. Stručni odbori svojim stručnim i znanstveno utemeljenim mišljenjima, te prijedlozima programa utječu na rad i djelovanje Glavnog odbora odnosno Predsjedništva ABH. Unutar odbora može djelovati pododbor za uža pitanja neke struke, koji vodi Vijeće, po strukturi i načinu izbora istovjetno Vijeću odbora. Predsjednik stručnog odbora i interesnog kluba ABH ima pravo podnošenja prijedloga, kao i pravo istupa na Saboru ABH, te na skupštinama ogranaka odnosno podružnica ABH. Predsjednik stručnog odbora ili interesnog kluba na osnovi većinske odluke Vijeća može od Predsjedništva ABH zatražiti nastup u ime odbora na idućoj sjednici Predsjedništva ili Glavnog odbora. U radu odbora mogu sudjelovati i osobe koje nisu članovi stranke. Odborima i klubovima upravlja Vijeće koje čine predsjednik, tajnik, dva dopredsjednika i birani članovi Vijeća sukladno broju članova Odbora ili kluba, i to jedan član Vijeća na svakih 15 članova odbora ili kluba. Vijeća biraju članovi odbora odnosno kluba, a na prijedlog Predsjedništva. Njihov izbor slijedi način i rokove izbora koji vrijede za tijela ABH. Stručni odbori i interesni klubovi ABH za svoj rad odgovaraju Predsjedništvu stranke, kojemu i podnose periodična izvješća o svome radu. Ako za neko stručno ili interesno područje ne postoji osnovan odbor ili klub, a okolnosti ukazuju na potrebu osnivanja takvog odbora ili kluba, te ako je odbor ili klub raspušten, na prijedlog predsjednika Predsjedništvo ABH može imenovati za to područje povjerenika sa zadaćom da aktivira članstvo za uspostavu budućeg odbora ili kluba, odnosno za obnovu njihovog rada. Rok za uspostavu takvog odbora ili kluba je šest (6) mjeseci od imenovanja povjerenika. Imenovani povjerenik ima obveze i prava koje prema ovom Statutu ima predsjednik, odnosno Vijeće odbora ili kluba.

Članak 41.


Nadzorni odbor ABH nadzire rad svih dužnosnika i središnjih tijela stranke, te razmatra i odlučuje o žalbama na rad tih tijela. Nadzorni odbor ABH ima pet (5) članova, a čine ga predsjednik i četiri člana. Članovi Nadzornog odbora ABH ne mogu biti ni na jednoj drugoj dužnosti u ABH niti članovi drugih stranačkih tijela. Predsjednik Nadzornog odbora je osoba koja je dobila najveći broj glasova u prvom ili u sljedećem krugu glasovanja. Nadzorni odbor ABH mora obavljati nadzor najmanje jednom u šest (6) mjeseci. Nadzorni odbor ABH obavlja i nadzor financijskog poslovanja stranke. Nadzorni odbor ABH za svoj rad odgovara Saboru ABH. Prilikom nadzora sva tijela stranke moraju omogućiti uvid Nadzornom odboru u kompletnu dokumentaciju. O početku provedbe nadzora izvještava se predsjednik tijela nad kojim se provodi nadzor i predsjednik stranke. Nadzorni odbor, nakon provedenog nadzora s odgovarajućim izvješćem, obavještava predsjednika tijela nad kojim je nadzor proveden i predsjednika ABH.

Članak 42.


Radi razrješenja sporova i neslaganja u ograncima ABH, odnosno utvrđivanja nepoštivanja Programa, statuta ili Etičkog kodeksa ABH, mogu se utemeljiti istražna povjerenstva. Istražna povjerenstva na zahtjev predsjednika ABH ili predsjednika podružnice mogu formirati Predsjedništvo, Glavni odbor ili Upravni odbor podružnice. Istražno povjerenstvo utvrđuje činjenično stanje i o njemu obavještava tijelo koje ga je oformilo. Na temelju nalaza istražnog povjerenstva može se pokrenuti stegovni postupak. Stegovni postupak, na temelju nalaza istražnog povjerenstva pokreće se po nalogu Predsjedništva ABH ili Upravnog odbora podružnice ABH.

Članak 43.


Sud časti ABH je mjerodavan za donošenje odluka u: prvostupanjskom stegovnom postupku prema članu središnjih tijela stranke, a po eventualnoj žalbi konačnu odluku donosi Glavni odbor, drugostupanjskom stegovnom postupku, po žalbi na odluku Suda časti podružnice ABH čija je odluka konačna, u sporovima i pitanjima vezanim za pravilnu primjenu Statuta ABH, Programa i Etičkog kodeksa, u postupcima vezanim uz zahtjeve za poništenje unutarstranačkih izbora na razini podružnica ili ogranaka. Sud časti ABH ima pet (5) članova, a čine ga predsjednik i četiri člana. Predsjednik Suda časti je osoba koja je dobila najveći broj glasova u prvom ili u sljedećem krugu glasovanja Članovi Suda časti ABH ne mogu biti birani na druge dužnosti u ABH, niti mogu biti članovi drugih stranačkih tijela. Rad Suda časti ABH utvrđuje se Poslovnikom o radu Suda časti ABH koji donosi Glavni odbor ABH na prijedlog Suda časti. Sud časti bira Sabor ABH na četverogodišnji mandat.

Članak 44.


Protiv člana koji djeluje suprotno zaključku Sabora ABH ili zaključku drugog tijela ABH i time šteti stranačkim interesima, nečasno se ponaša ili grubo krši temeljna načela stranke, te za kojeg postoji osnovana sumnja da politički djeluje suprotno Statutu, Etičkom kodeksu ili Programu stranke, pokreće se stegovni postupak. U stegovnom se postupku mogu izreći ove mjere:

pismena opomena, privremeno oduzimanje prava na obnašanje nekih ili svih stranačkih dužnosti, najdulje do tri godine, privremeno mirovanje nekih ili svih prava koja proizlaze iz članstva u stranci, najdulje na 1 godinu, isključenje iz stranke. Mjera isključenja iz ABH može se donijeti samo ako član namjerno krši Statut ABH ili u značajnijoj mjeri krši temeljne principe i ustroj stranke. Zahtjev za provođenje stegovnog postupka podnosi predsjednik tijela protiv člana tog tijela ABH, nadležnom sudu časti.

PODRUČNA UPRAVNA TIJELA ABH



Članak 45.


Podružnica ABH može se osnovati samo ako na području Županije ili Grada Zagreba djeluju najmanje tri gradska ili općinska ogranka, odnosno ogranka gradske četvrti, ili ima registriranih minimalno 50 članova. Tijela podružnica ABH su:

Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor podružnice, Sud časti podružnice. Osnivačku skupštinu podružnice čine svi članovi ABH koji stanuju na području za koje se osniva podružnica. Skupštinu podružnice čine: svi članovi ako ona ima do sto pedeset (150) članova, u podružnicama s više od sto pedeset (150) članova, skupštinu podružnice čine: zastupnici ogranka, po principu da na svakih pet članova dolazi jedan zastupnik, izabran na skupštini mjesnog, općinskog ili gradskog ogranka, te ogranka gradske četvrti iz te podružnice, a koji čine najmanje 51% zastupnika na Skupštini podružnice, ukoliko za to, s obzirom na broj članova, postoje uvjeti, Upravni odbor podružnice, predsjednik i članovi Suda časti i Nadzornog odbora podružnice, dužnosnici središnjih tijela stranke. Skupština podružnice u Upravni odbor bira predsjednika, tajnika, tri dopredsjednika, rizničara i članove. Također bira predsjednika i članove Nadzornog odbora i Suda časti.

Članak 46.


Upravni odbor podružnice čine: predsjednik, tajnik, tri dopredsjednika, rizničar, izabrani birani članovi, predsjednici ili povjerenici gradskih i općinskih ogranaka, odnosno predsjednici ili povjerenici ogranaka gradskih četvrti, te članovi ABH koji su izabrani za župana, dožupana, gradonačelnika Grada Zagreba ili njegovog zamjenika, te članovi ABH koji su izabrani vijećnici županijskih skupština, kao i skupštine Grada Zagreba. Radom podružnice i Upravnog odbora podružnice rukovodi predsjednik podružnice koji predstavlja podružnicu i odgovoran je za njezin rad, a za svoj rad odgovara Skupštini podružnice, Predsjedništvu ABH i Glavnom odboru ABH. Nadzorni odbor podružnice ABH ima tri člana i nadzire rad svih upravnih tijela podružnice odnosno ogranka, te razmatra i odlučuje o žalbama na rad tih tijela u skladu s ovlastima i smjernicama Nadzornog odbora ABH. Sud časti podružnice ABH ima tri člana i mjerodavan je za donošenje odluka u stegovnom postupku, postupcima vezanim za poništenje izbora na području podružnice odnosno ogranka, u skladu s ovlastima i smjernicama Suda časti ABH.

Članak 47.


Ogranci stranke osnivaju se za područje mjesta, općine, gradske četvrti ili grada ako na području toga mjesta (mjesnog odbora), općine ili grada odnosno gradske četvrti, ima najmanje sedam (7) članova stranke. Tijela ogranaka su:

Skupština, Upravni odbor. Osnivačku skupštinu ogranka čine svi članovi ABH koji stanuju na području za koje se osniva ogranak. Skupštinu u temeljnim mjesnim ograncima čine svi članovi, a Skupštinu u gradskim i općinskim ograncima, te ograncima gradskih četvrti čine: u ograncima koji imaju do sto (100) članova – svi članovi, u ograncima koji imaju više od sto (100) članova, skupštinu tih ogranaka čine: zastupnici izabrani na skupštini mjesnih ogranka koji teritorijalno pripadaju tom općinskom i gradskom ogranku, te ogranku gradske četvrti, u omjeru: jedan zastupnik naprama pet članova ogranka, a koji čine najmanje 51% zastupnika na Skupštini, ukoliko za to, s obzirom na broj članova, postoje uvjeti, Upravni odbor ogranka, dužnosnici podružnica. Skupština općinskog i gradskog ogranka, te ogranka gradske četvrti, u Upravni odbor bira predsjednika, tajnika, dva dopredsjednika, rizničara i članove Upravnog odbora. Skupština mjesnog ogranka u Upravni odbor bira predsjednika, tajnika i članove Upravnog odbora.

Članak 48.


Upravni odbor općinskog i gradskog ogranka, te ogranka gradske četvrti, čine: predsjednik, tajnik, dva dopredsjednika, rizničar, izabrani birani članovi, predsjednici ili povjerenici mjesnih ogranaka, te članovi ABH koji su izabrani za načelnika i gradonačelnika, zamjenike načelnika i gradonačelnika, ili za vijećnike općinskih i gradskih vijeća i vijeća gradskih četvrti. Upravni odbor mjesnog ogranka čine: predsjednik, tajnik i izabrani birani članovi, te članovi ABH koji su izabrani za predsjednika mjesnog odbora ili za vijećnike mjesnih vijeća. Radom ogranka i Upravnog odbora ogranka rukovodi predsjednik ogranka koji predstavlja ogranak i odgovoran je za njegov rad, a za svoj rad odgovara Skupštini ogranka, Upravnom odboru podružnice i Predsjedništvu ABH.

Članak 49.


Ako na nekom području ne postoji podružnica ili ogranak, a okolnosti ukazuju na potrebu osnivanja podružnice ili ogranka, te ako je podružnica ili ogranak raspušten, Predsjedništvo ABH može imenovati za to područje povjerenika sa zadaćom da aktivira članstvo za uspostavu buduće podružnice ili ogranka, odnosno za obnovu rada podružnice ili ogranka. Rok za uspostavu takve podružnice je (1) godina, a ogranka šest (6) mjeseci od imenovanja povjerenika. Imenovani povjerenik ima obveze i prava koje prema ovom Statutu ima predsjednik, odnosno Upravni odbor podružnice ili ogranka.

KANDIDIRANJE, IZBORI I OPOZIV DUŽNOSNIKA I ČLANOVA STRANAČKIH TIJELA



Članak 50.


Svaki član ABH ima se pravo pod jednakim uvjetima kandidirati za sve dužnosti i članstva u svim tijelima u stranci. Kandidatura se odvija sukladno propisanoj proceduri. Kandidate za Predsjedništvo, Glavni odbor, Nadzorni odbor i Sud časti utvrđuju osnovane podružnice i podružnice u osnivanju. Kandidate podružnice za izbor predsjednika ABH, glavnog tajnika ABH, dopredsjednike ABH, članove Glavnog odbora, članove Suda časti i Nadzornog odbora ABH utvrđuje, na prijedlog predsjednika podružnice, Upravni odbor podružnice tajnim glasovanjem. Ukoliko podružnica nije osnovana, kandidate podružnice u osnivanju, za izbor predsjednika ABH, glavnog tajnika ABH, dopredsjednike ABH, članove Glavnog odbora, članove Suda časti i Nadzornog odbora ABH, utvrđuju, a na prijedlog imenovanog povjerenika za podružnicu, tajnim glasovanjem Upravni odbori postojećih općinskih i gradskih ogranka, odnosno ogranaka gradske četvrti. Kvorum se utvrđuje kao i kod skupštine podružnice. Utvrđene pismene kandidature dostavljaju se Predsjedništvu ABH, a potpisuje ih predsjednik ili povjerenik podružnice. Glavni odbor ABH, na prijedlog Predsjedništva ABH, predlaže Saboru ABH liste kandidata za izbor predsjednika, glavnog tajnika, dopredsjednika, kao i članove Nadzornog odbora i Suda časti, te 20 kandidata za članove Glavnog odbora stranke.

Članak 51.


Kandidate za dužnosnike podružnice: predsjednika, tajnika, dopredsjednike, rizničara i birane članove Upravnog odbora, te članove Nadzornog odbor i Suda časti podružnice, predlažu Upravni odbori općinskih i gradskih ogranka, te ogranka gradske četvrti, Upravnom odboru Podružnice koji utvrđuje konačnu listu kandidata i ima funkciju kandidacijskog povjerenstva na Skupštini podružnice. Kandidate za dužnosnike ogranka: predsjednika, tajnika, dopredsjednike, rizničara i birane članove Upravnog odbora općinskog i gradskog ogranka, te ogranka gradske četvrti, predlažu Upravni odbori mjesnih ogranaka Upravnom odboru tih ogranaka, koji utvrđuje konačnu listu kandidata i ima funkciju kandidacijskog povjerenstva na Skupštini ogranka. Na osnivačkoj skupštini ogranka ili podružnice, funkciju kandidacijskog povjerenstva ima povjerenik ili predsjednik podružnice ili povjerenik kojeg odredi predsjedništvo ABH, vodeći računa o prijedlogu inicijatora. Za svako mjesto u središnjim tijelima ABH ili tijelima podružnice odnosno ogranka, mora biti više kandidata, ukoliko postoje ovlašteni prijedlozi.

Članak 52.


Mimo procedure kandidiranja, svaki član ABH može pristupiti Saboru ili skupštini podružnice odnosno ogranka ABH i kandirati se za predsjednika ili člana bilo kojeg središnjeg ili tijela podružnice ili ogranka ako je njegova kandidatura u pismenom i provjerljivom obliku podržana od: najmanje 10% članova stranke, podružnice ili ogranka, najmanje 20% nazočnih zastupnika na Saboru stranke, skupštini podružnice ili ogranka.
Članak 53.


Izbori za članove upravnih tijela stranke i stranačke dužnosnike provode se tajnim glasovanjem, putem pripremljenog glasačkog listića ili lista, osim ukoliko izborno tijelo ne odluči drugačije. U prvom krugu glasovanja izabrani su oni kandidati na pojedinu dužnost ili za člana središnjeg tijela ABH ili tijela podružnice odnosno ogranka koji dobiju veći broj glasova od ostalih predloženih kandidata, a dužnosnička mjesta i mjesta u tijelima popunjavaju se redoslijedom dobivenih glasova do razine popunjenosti. U drugi krug idu kandidati koji su dobili jednak broj glasova ukoliko u prvom krugu nije izabran propisani broj dužnosnika i članova središnjih tijela ABH odnosno tijela podružnice ili ogranka, ili ako osobe s istim brojem glasova ne mogu, s obzirom na broj mjesta, ući u to tijelo ili na dužnosničko mjesto. U drugom krugu glasovanja izabran je onaj kandidat ili kandidati koji su dobili veći broj glasova. Postupak glasovanja ponavlja se dok god se ne izaberu svi dužnosnici i članovi središnjih tijela, odnosno tijela podružnice ili ogranka. Izborno-verifikacijsko povjerenstvo nadzire i utvrđuje izbor pojedinih kandidata na dužnosnička mjesta ili za članove upravnih tijela ABH, odnosno tijela podružnice ili ogranka.

Članak 54.


U slučaju kada je član stranke pravomoćno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenja kaznenog dijela, o kandidaturi za dužnost u stranci, ogranku, podružnici i na izbornoj listi za predstavnička tijela Republike Hrvatske ili Europske unije, odlučuje Glavni odbor, prema prijedlogu predsjedništva.

NOMINIRANJE KANDIDATA ZA PREDSTAVNIČKA TIJELA REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE



Članak 55.


Zastupnik ABH u nekom zastupničkom tijelu na državnoj ili regionalnoj i lokalnoj razini može biti samo ona osoba koju je stranka ABH za to kandidirala. Kandidate za mjesne odbore predlažu glasovanjem članovi Skupština temeljnih mjesnih ogranaka njihovim Upravnim odborima. Kandidate za općinska i gradska vijeća, te vijeća gradskih četvrti, predlažu glasovanjem članovi Skupština temeljnih ogranaka njihovim Upravnim odborima. Kandidate za županijske skupštine, odnosno za Skupštinu Grada Zagreba, predlažu glasovanjem članovi Skupština općinskih i gradskih ogranaka ABH, odnosno ogranka gradskih četvrti, njihovim Upravnim odborima. Kandidate za izbore za predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i Europski parlament predlažu glasovanjem članovi Skupština podružnica ABH Predsjedništvu ABH.

Članak 56.


Kandidate za predstavnička tijela na svim razinama u Republici Hrvatskoj u konačnosti određuju i to za: predsjednika Republike Hrvatske i zastupnike u Hrvatskom saboru, te zastupnike u Europskom parlamentu – Predsjedništvo ABH, na prijedlog predsjednika ABH, vijećnike u županijskim skupštinama/skupštini Grada Zagreba – Upravni odbor podružnice, na prijedlog predsjednika podružnice, vijećnike u mjesnim, općinskim i gradskim vijećima – Upravni odbor nadležnog ogranka, na prijedlog predsjednika ogranka, župana/gradonačelnika Grada Zagreba – Upravni odbor podružnice, na prijedlog predsjednika podružnice, predsjednike mjesnih odbora, načelnike općina ili gradonačelnike – Upravni odbor nadležnog ogranka, na prijedlog predsjednika ogranka.

Članak 57.


Za opoziv kandidata stranke vrijede iste odredbe kao i za njihovu kandidaturu. Opozvanom kandidatu, kao i ogranku ABH koji je tražio opoziv, stoji na raspolaganju priziv Upravnom odboru podružnice ABH kojoj ogranak pripada, a u slučaju potvrđenog opoziva priziv Predsjedništvu ABH. Rok za opoziv kandidata je dva tjedna. Opoziv počinje teći od dana kad je zaključak o opozivu uručen dotičnom kandidatu.

KOALIRANJA S DRUGIM POLITIČKIM STRANKAMA ILI NEZAVISNIM LISTAMA



Članak 58.


Na temelju smjernica Glavnog odbora, Predsjedništvo ABH donosi odluke o ulasku u predizborne koalicije s drugim strankama i nezavisnim listama na državnoj razini. Glavni odbor ABH donosi odluku o ulasku ABH u koaliciju parlamentarnih stranka radi formiranja parlamentarne većine u Hrvatskom saboru, dvotrećinskom većinom glasova svih članova Glavnog odbora.

Članak 59.


Za odluku ogranka o predizbornom ili postizbornom koaliranju s drugom strankom ili strankama i nezavisnim listama, ogranak mora zatražiti prethodno mišljenje Upravnog odbora podružnice ukoliko je namjera koaliranja u suprotnosti sa smjernicama Predsjedništva i Glavnog odbora ABH. U slučaju nesuglasja, podružnica će zatražiti stav Predsjedništva ABH. Za odluku podružnice o predizbornom ili postizbornom koaliranju s drugom strankom ili strankama i nezavisnim listama, te kandidiranju pojedinog kandidata, podružnica mora zatražiti stav predsjedništva ABH ukoliko je namjera koaliranja u suprotnosti sa smjernicama Predsjedništva i Glavnog odbora ABH. Ukoliko su ove odluke u koliziji sa stavom Predsjedništva ABH, pravovaljana je nakon toga ona odluka koja je donesena većinom glasova članova Skupštine ogranka ili podružnice, vodeći se pri tome općim interesom svih članova i žitelja koji žive na području političkog djelovanja tog ogranka ili podružnice.

SREDSTVA ZA RAD I POSLOVANJE ABH



Članak 60.


Stranka ABH je neprofitna organizacija. Imovinu ABH čine prihodi koje kao stranka ostvaruje od: članarine, donacija i dotacija iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne uprave i regionalne samouprave, sredstava dobivenih od međunarodnih organizacija koje podupiru rad i djelovanje stranke, osobnih prihoda, sredstava ostvarenih organiziranjem seminara i predavanja, od izdavačke djelatnosti sukladno Zakonu, te iz drugih izvora sukladno zakonskim propisima o strankama.

Članak 61.


Svi prihodi i rashodi određuju se Financijskim planom koji se donosi za jednu kalendarsku godinu i vrijede za godinu za koju je donesen, a donosi ga, na prijedlog Predsjedništva, Glavni odbor ABH. Po završetku godine za koju je donesen Financijski plan, rizničar sastavlja, a Glavni odbor ABH utvrđuje završno Financijsko izvješće. Predsjedništvo ABH ima naredbodavno pravo u raspolaganju imovinom ABH. Financijsko poslovanje stranke vodi se preko žiro računa Stranke.

STATUT I DRUGI OPĆI AKTI



Članak 62.


Statut je najviši normativni akt ABH kojim se uređuje unutarnji ustroj i upravljanje u stranci. Statut se donosi u postupku opisanom ovim Statutom. Postupak donošenja Statuta, odnosno nacrta izmjena i dopuna Statuta, može pokrenuti 10% članova ABH, središnja tijela stranke ili najmanje pet podružnica ABH. Prijedlozi s tim u svezi dostavljaju se Predsjedništvu ABH koje se dužno pismeno očitovati i obavijestiti o tome predlagatelja. Ovaj Statut tumači Sabor ABH, a između njegova dva zasjedanja pravna tumačenja daje Glavni odbor ABH, a u žurnim slučajevima i Predsjedništvo, koji mogu zatražiti stav Suda časti. Statut ABH temeljni je opći akt ABH kao stranke. Svi drugi opći akti ABH moraju biti u skladu s odredbama Statuta ABH. Izmjene i dopune Statuta ABH donosi redovni, izvanredni, te – iznimno, po odluci Glavnog odbora – i izborni Sabor ABH. Nacrt izmjena i dopuna Statuta ABH priprema Predsjedništvo, a utvrđuje Glavni odbor ABH.

PRESTANAK RADA ABH



Članak 63.


ABH može prestati postojati odlukom tijela državne vlasti ili odlukom Sabora ABH. Odluka o prestanku postojanja ABH donosi se dvotrećinskom većinom svih članova Sabora ABH. Stranka ABH može prestati postojati i spajanjem ili pripajanjem drugoj političkoj stranci, ali samo 2/3 odlukom svih zastupnika Sabora ABH.

Članak 64.


U slučaju prestanka rada ABH, imovina koja preostane nakon podmirenja obveza ABH pripast će, odlukom Sabora ABH o prestanku rada, udruzi koja skrbi o djeci poginulih branitelja u Domovinskom ratu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE



Članak 65.


Statut ABH donio je Sabor ABH i stupa na snagu odmah po njegovom donošenju. Glavni odbor ABH će, u roku 90 dana od održavanja Sabora ABH, usvojiti Etički kodeks članova stranke. Svaki kandidat za dužnosnika ili za člana upravnih tijela stranke, kao i član stranke koji se kandidira na listi ABH na neku dužnost u izvršnoj vlasti ili u neka predstavnička tijela bez obzira na razinu tih tijela vlasti, osobno mora potpisati da je upoznat s Etičkim kodeksom i da je spreman na njegovo poštivanje.

Članak 66.


U roku od 30 dana od dana donošenja ovog Statuta, Glavni odbor ABH donijet će Statut podružnica ABH i Poslovnik o radu Skupština podružnica i ogranaka. Do njihova donošenja vrijede odredbe postojećeg Statuta podružnica ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Statuta.

U Zagrebu, 23. ožujka 2013.

Predsjednik ABH

mr. Željko Cvrtila, v.r.